Институт За Политичке Студије

Добрињска 11
11000 Београд

Контакт подаци

ЗЛОЧИН У СКЕЛИ 1941. У ЛОКАЛНОЈ И НАЦИОНАЛНОЈ КУЛТУРИ СЕЋАЊА

Сажетак

Злочин који је 15. августа 1941. године у селу Скела извршио 64. резервни полицијски батаљон немачке Полиције поретка представља један од првих масовних злочина над цивилним становништвом у окупираној Србији. Стрељано је 42 притвореникаиз логора на Бањици и 14 локалних мештана, док је велики део села запаљен. Немачки окупатор је овим злочином желео да створи пример одмазде и да застрашивањем спречи будуће нападе на своје снаге, па је вест о злочину била истакнута на радију, у новинама и на плакатима. Истраживачко питање рада гласи: на који начин сећање на злочин у Скели обликује локални идентитет и како се у том процесу преплићу чињенице и митови? Полазна хипотеза је да је, иако засновано на стварном страдању, сећање на злочин подложно митологизацији и политичкој инструментализацији, што доводи до стварања наратива који одступају од историјских чињеница. У раду се анализирају меморијалне праксе, подизање споменика, именовање улица и комеморативни ритуали. Посебна пажња посвећена је наративу да је Скела „прво село које је горело у Србијиˮ, који, иако нетачан, траје до данас. Закључак је да култура сећања на злочин у Скели има значајно место у локалној култури сећања, али да су вести о њему стигле и до глобалних институција посвећених меморијализацији злочина и страдања током Другог светског рата, као што је Топографија терора у Берлину.

Референце

  • Arhiv Jugoslavije (АЈ), 297–I, K–81, “Izveštaj o radu Odbora za obeležavanje i uređivanje istorijskih mesta iz NO rata od formiranja do kraja 1958. godineˮ
  • АЈ, 297–I, K–2, “Izveštaj o radu organizacije Saveza boraca NOR-a od III kongresaˮ, 28.1.1958, 1
  • AJ, 110–585–182, “Saslušanje dr Georga Kiesselaˮ, 30.7.1946.
  • АЈ, 110–477–729 do 987, Selo Skela – masovno ubistvo u grupi i pričinjena šteta na dan 15.8.1941.
  • АЈ, 110–477–714 do 987, Skela
  • АЈ, 110–477–716, Skela, 15.8.1941
  • АЈ, 110–477–719, 15.8.1941.
  • АЈ, 110–477–748, Iskaz Nikodina Dževadžića, 27.4.1945.
  • АЈ, 110–828–777 do 797, Presuda Vojnog suda III armije, 9.3.1947.
  • AJ, 110, F–828–168, Vojni sud za grad Beograd.
  • Asman, Alaida. 2015. “Sećanje individualno i kolektivnoˮ U Kolektivno sećanje i politike pamćenja, ur. Michal Sladaček, Jelena Vasiljević, Tamara Petrović-Trifunović, Beograd: Zavod za udžbenike. (Asman 2015)
  • Asman, Alaida. 2011. Duga senka prošlosti. Beograd: Biblioteka XX vek
  • Bajford Jovan. 2011. Staro sajmište: Mesto sećanja, zaborava i sporenja. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava.
  • Begović, Sima. 1989. Logor Banjica 1941–1944. I–II. Beograd: Institut za savremenu istoriju.
  • Božović, Branislav. 1998. Beograd pod komesarskom upravom 1941. Beograd: Istorijski arhiv Beograda.
  • Bojić, Milosav. 1987. Posavski partizanski odred: Posavina i Tamnava u oružanom ustanku. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar.
  • Borba. 1947a. „Danas počinje suđenje Turneru“, februar 27, 8.
  • Borba. 1947b. „Optuženi ratni zločinci rukovodili su streljanjima rodoljuba u Skeli, Šapcu i Nišu“, Mart 2.
  • Borba. 1947c. „Devet nemačkih ratnih zločinaca je osuđeno na smrt, ostala trojica su dobila vremenske kazne“, mart 10.
  • Borba. 1947d. „Dankelman nije mislio na međunarodno pravo“, Oktobar 23.
  • Borba. 1947e. „Pravedna, zaslužena kazna stiže organizatore masovnih pokolja naroda u Srbiji, Banatu i Makedoniji“, Novembar 1.
  • Borba. 1947. „Spaljenom posavskom selu Skeli treba obezbediti plan za izgradnju“, Mart 7.
  • Borba. 1951. „U Skeli otkriven spomenik streljanim rodoljubima“, Novembar 5.
  • Glišić, Venceslav. 1970. Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1944. Beograd: Prosveta.
  • Dević, Nemanja. 2022. Za partiju i Tita: Partizanski pokret u Srbiji 1941-1944. Beograd: Službeni glasnik.
  • Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. 2008. Mesta stradanja žrtava fašističkog terora na području grada Beograda.
  • Zbornik Narodnooslobodilačkog rata naroda Jugoslavije, I-1. 1964. Beograd: Vojnoizdavački zavod JNA, dok. br. 128, Izveštaj šefa nemačke okupacione uprave u Srbiji, 15.8.1941.
  • Ilić, Dragoslav. 1951. Odmazda. Beograd: Prosveta.
  • Kadijević, Aleksandar. 2008. „O socrealizmu u beogradskoj arhitekturi i njenim oprečnim tumačenjima“, Nasleđe (IX): 75–88.
  • Klemp, Stefan. 2001. „50 Kommunisten aufgehängt, 350 Häuser niedergebrannt“:Der Einsatz des Reserve-Polizei-Bataillons 64 auf dem Balkan 1941–1943“, in: Im Auftrag: Polizei,Verwaltung und Verantwortung, Begleitband zur gleichnamigen Dauerausstellung – Geschicht Villa ten Hampel, (hg. Alfons Kenkmmann, Christoph Spieker), Essen 2001.
  • Klemp, Stefan. 2005 „Nicht ermittelt“: Polizeibataillone und die Nachkriegsjustiz: Ein Handbuch, Essen: Klartext.
  • Kreso, Muharem. 1979. Njemačka okupaciona uprava u Beogradu. Beograd: Istorijski arhiv Beograda.
  • Kuljić, Todor. 2006. Kultura sećanja. Teorijska objašnjenja upotrebe prošlosti. Beograd: Čigoja štampa.
  • Lajbenšperger, Nenad. 2019. „Žrtve Drugog svetskog rata u politici jugoslovenske države (1945–1980).“ Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu: Filozofski fakultet.
  • Landesarchiv Nordrhein-Westfalen, Abteilung Westfalen (LA NRW, Abt. Westfalen), Münster, Q 234 Nr. 3611, Zentralstelle im Lande Nordrhein-Westfalen für die Bearbeitung von nationalsozialistischen Massenverbrechen bei dem Leitenden Oberstaatsanwalt in Dortmund - 45 Js 14/64 – 7.12.1964.
  • LA NRW, Abt. Westfalen, Münster, Q 234 Nr. 3616, Zentralstelle im Lande Nordrhein-Westfalen für die Bearbeitung von nationalsozialistischen Massenverbrechen bei dem Leitenden Oberstaatsanwalt in Dortmund - 45 Js 15/64, 8.12.1964.
  • LA NRW, Abt. Westfalen, Münster, Q 234 Nr. 2071, Zentralstelle im Lande Nordrhein-Westfalen für die Bearbeitung von nationalsozialistischen Massenverbrechen bei dem Leitenden Oberstaatsanwalt in Dortmund - 45 Js 50/61, 1.12.1964.
  • Manojlović Pintar, Olga. 2014. Arheologija sećanja. Spomenici i identiteti u Srbiji 1918 – 1989. Beograd: Udruženje za društvenu istoriju, Čigoja štampa
  • Marjanović, Jovan. 1963. Ustanak i narodnooslobodilački pokret u Srbiji 1941. Beograd: Institut društvenih nauka.
  • Miletić, Antun. 1995. „O bilansu smrti u koncentracionom logoru Jasenovac (1941-1945)“ u: Genocid nad Srbima u Drugom svetskom ratu, ur: Radovan Samardžić, Beograd: MŽG-SKZ. (Miletić 1995)
  • Mitrović, Andrej. 1977. „Ergänzungswitschaft: The theory of an integrated economic area of the Third Reich and Southeast Europe, 1933–1941“, u: The Third Reich and Yugoslavia 1933–1945 (ur. Života Anić), Belgrade 1977, 7-45.
  • Narodna biblioteka Srbije (NBS), Zbirka plakata, 184/67, „Selo Skela je spaljivanjem sravnjeno sa zemljom“
  • „Saopštenje – Selo Skela je spaljivanjem sravnjeno sa zemljom“.
  • Obrenovac i okolina. 1963. (ur. Mihailo Maletić), Beograd: Narodna knjiga.
  • Ristović, Milan. 2005. Nemački novi poredak i Jugoistočna Evropa 1940/41–1944/45. Beograd: Službeni glasnik.
  • Tucović, Radosav. 2025. „Zločin u Skeli 1941: studija slučaja nacističke represivne politike u Srbiji“, Vojno-istorijski glasnik, 2/2025, 85–103.
  • Seljačka borba 1945. „U Skeli selu koje je okupator prvo popalio u Srbiji“, Oktobar 25.
  • Novo vreme. 1941. „Saopštenje – Selo Skela je spaljivanjem sravnjeno sa zemljom“, Avgust 16.
  • Halbwachs, Maurice. 1980. The Collective Memory. Harper Colophon Books.
  • Horvatinčić, Sanja, Žerovc, Beti. 2023 ՙՙYugoslav Monuments dedicated to the Antifascist Resistance, the Peoples Liberation Struggle, and a Revolution – Introduction.ˮ In Shaping Revolutionary Memory. The Production of Monuments in Socialist Yugoslavia, eds. Sanja Horvatinčić and Beti Žerovc 13 – 19.
  • 4. jul 1968. „Erman je pao“, Februar 20.