Izaberi jezik:

Mlađen Kovačević

  • Adresa: /
  • Email: /
  • Telefon: /
  • LinkedIn: /

Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu.

PERIODIKA

DIMENZIJE I UZROCI EKONOMSKE KRIZE U SRBIJI

Srbija se nalazi u teškoj ekonomskoj krizi. Osnovni uzrok te krize je defektan koncept privrednih reformi koji se primenjuje od početka 2000. godine i koji je doveo do ekstremno precenjene vrednosti dinara, nagle i preterane liberalizacije uvoza, pa je on enormno povećan i sve ve­ćom cenovnom konkurentnošću sistematski gušio domaću proizvodnju, a posebno izvozno orijentisanu proizvodnju i usluge. Tako je privreda Srbije bivala sve više zahvaćena tzv. „holandskom bolešću“. Uz to, i koncept privatizacije imao je ozbiljne slabosti, pa je i on znatno doprineo jačanju ekonomske krize. U takvim uslovima svetska ekonomska kriza je samo pojačala ekonomsku krizu u Srbiji. Zbog svega toga, Srbija bi morala što pre usvojiti dugoročnu strategiju privrednih i društvenih reformi.

PERIODIKA

URUŠAVANJE LJUDSKOG KAPITALA U SRBIJI: DIMENZIJE, UZROCI I MOGUĆNOSTI NJEGOVOG ZAUSTAVLJANJA

Tokom druge polovine 20. i početkom 21. veka prirodni priraštaj stanovništva Srbije je imao opadajući trend. Proces depopulacije Srbije je rezultat istorijskih zbivanja, kulturno-istorijskog nasleđa i mentaliteta sopstvenog stanovništva. Emigracije stanovništva su samo ubrzale taj proces. Ljudski kapital Srbije je urušen. Glavni zadaci autorovog istraživanja bili su: razmatranje istorijskog nasleđa i savremenih problema demografskog razvitka, naučno sagledavanje demografskih i nedemografskih uticaja na formiranje ljudskog kapitala i na tokove demografske tranzicije, kao i sagledavanje ekonomskih posledica biološke depopulacije. Autor iznosi argumente i tvrdi da se negativan proces može zaustaviti. Zalaže se za okupljanje istinske naučne elite iz više oblasti koja bi dobila zadatak da uradi nacrt vizije budućeg društvenog i privrednog sistema Srbije. Nakon svestranog razmatranja jednog takvog dokumenta o budućnosti Srbije, i niz konkretnih dugoročnih strategija, Parlament bi takve dokumente usvojio i brinuo o njihovoj doslednoj primeni.

 

ç