MEĐUNARODNA POLITIKA I BEZBEDNOST
KRITIKE IDEJE SVETSKE DRŽAVE
Sažetak
Ideje i pokušaji realizacije formiranja Svetske države uz pomoć univerzalističkih ideala, zagovaranja mira i poretka tokom ljudske istorije doživljavale su mnogobrojne kritike i suočavale se sa otporima i zamerkama. Iako zbog preovlađujućeg stava u političkoj filozofiji i praktičnoj politici da su civilizovana društva koja nastanjuju planetu organizovana u odvojene političke zajednice koje se međusobno odnose na različite načine, a koji je delovao očigledan i lako uočljiv u stvarnosti, odbacivanje ideje o Svetskoj državi, u najvećem broju slučajeva, nije bilo ni obrazlagano argumentima, u istorijskoj perspektivi moguće je uočiti razvijanje kritike ideje o Svetskoj državi. Ovaj rad proučava uobličavanje kritike od vremena antičkih stoika, preko ranohrišćanskih i srednjovekovnih crkvenih otaca, sve do savremenih teoretičara društvenih nauka, i klasifikuje tri grupe argumenata protiv Svetske države. Prvu grupu predstavljaju «geografski argumenti», dominantni od vremena Avgustina do Pufendorfa, koji smatraju da je stanovište Svetske države suprotno fizičko-geografskim datostima, odnosno sociogeografskim i kulturnim razlikama među ljudima i narodima. Druga grupu argumenata tiče se ,,skeptičnih argumenata”, koji zbirno stoje u zaključku kako su predviđene dobiti izgradnje Svetske države zapravo ili manje od gubitaka, ili potpuno besplodne, pre svega što se tiče institucionalnog sprečavanja izbijanja ratova i održavanje mira u svetu. Treća grupa agrumenata koncentriše se oko bojazni od prerastanja političkog, kosmopolitiskog idealizma, usled uticaja realnih okolnosti, u zastrašujući vid globalne tiranije, koja bi se obrušila na slobode pojedinaca i društvenih kolektiviteta.
Reference
