TRADICIJA I ISKUŠENjA SAVREMENE SRBIJE
ISTORIJSKA GENEZA I PRIRODA MODERNIH ETNIČKIH SUKOBA NA KOSOVU I METOHIJI
Sažetak
Nakon završetka ere „hladnog rata“ došlo je do raspada SSSR, istočnog bloka i Jugoslavije. Raspad je uslovno pojavu ne više velikog rata, već manjih regionalnih i unutrašnjih sukoba. Oni su bili praćeni intervencijom drugih država i međunarodnih organizacija. Njihov osnovni uzrok leži u nemogućnosti vlade da ih obuzda, pa stoga, sada vlade kao svoje glavie prioritete određuju njihovo obuzdavanje, jer sukobi ovakve vrste mogu da prerastu u humanitarnu tragediju ili anarhiju. Etnički sukobi na Kosovu i Metohiji su se razvijali u pravcu širenja i eskalacije. Sukob se širio na samoj teritoriji Kosova i Metohije i susedstvu, dok je eskalacija podrazumevala pojačanje intenziteta sukoba. Da bi se oni neutralisali, došlo je do uključenja međunarodnog činioca Kontakt grupa, OEBS, NATO, EU. U radu će biti analizirana situacija na Kosovu i Metohiji nastala tokom devedesetih godina XX veka. Akcenat će biti stavljen na političko organizovanje Albanaca, delovanje paralelnih struktura vlasti i sukobe između OVK u policijskih snaga tadašnje SRJ. Pošto sukob nije mogao biti rešen posredovanjem, usledila je intervencija NATO-a koja je završena Kumanovskim sporazumom u donošenjem Rezolucije 1244, kojima su srpske bezbednosne snage i vojska morali da napuste teritoriju Kosova i Metohije. Pošto je odnos između Srba i Albanaca karakterisao jedan kulturni obrazac dominacije i podređenosti, onda je nakon dolaska međunarodnih snaga na teritoriju Kosova i Metohije ta dominacija prešla na albansku stranu, jer na tom području nije bilo moguće uspostaviti toliko željeno multietničko društvo.
Reference
