Tema broja
NACIJA, ISTORIJA, NACIONALNI ODNOSI
INSTITUCIONALNA REŠENjA ZA PREVAZILAŽENJE MEĐUNACIONALNIH TENZIJA U CRNOJ GORI
Sažetak
Crna Gora, iako spada u male države po veličini i broju stanovnika, je multinacionalna država. Pored najbrojnije crnogorske nacije, u Crnoj Gori živi značajan broj pripadnika srpske, a zatim i bošnjačke i albanske nacije. Postojeći oblik državnog uređenja Crne Gore kao unitarne republike u kome nema mesta nacionalnom (kolektivnom) principu raspodele vlasti i učešća u javnoj administraciji, već se sve svodi na građanski princip ne odražava realno stanje i potrebe svih nacija u njoj. Predmet ovog istraživanja jesu institucionalne mogućnosti za prevazilaženje postojećih međunacionalnih tenzija u Crnoj Gori. Cilj rada je da najpre objasni postojeći ustavno–politički sistem Crne Gore, zatim da analizira interese i glavne zahteve različitih nacija u njoj, te da ukaže na moguća rešenja koja bi bila prihvatljiva za sve strane, poput priznanja konstitutivnosti određenim ili svim nacijama, uvođenja dvodomne skupštine, stvaranja autonomnih pokrajina ili pak federalizacije zemlje. Rezultati ovog istraživačkog rada ukazuju na to da je Crna Gora, s obzirom na njen multinacionalni karakter, dugoročno neodrživa kao unitarna država zasnovana na isključivo građanskom principu, gde zaključujemo da iskustva sličnih zemalja predstavljaju relevantan pokazatelj da su i Crnoj Gori potrebne temeljne ustavne i institucionalne reforme. U radu ćemo se koristiti metodom studije slučaja, istorijskom metodom i metodom komparativne analize.
Reference
- Дрљевић, Секула. 1926. Централизам или федерализам?. Земун: Штампарија М. Млађана
- Ђурковић, Миша. 2010. ,,Како се конструишу нације: црногорски случај.“ Социолошки преглед 44(1): 3–36.
- Јовановић, Јагош. 1948. Стварање црногорске државе и развој црногорске националности. Цетиње: Народна књига
- Лазаревић, Велибор. 2013. ,,Два века од рођења Петра II Петровића Његоша (Небош српског романтизма).“ Баштина 34(1): 67–77.
- Општа државна статистика. 1922. Дефинитивни резултати пописа становништва од 31. јануара 1921. године. Сарајево: Државна штампарија
- Петровић, Илија. 2011. Црногорска похара Куча. Подгорица: Књижевна задруга Српског народног вијећа
- Политика. 2020. ,,У Градској управи Подгорице од 43 функционера, само један Србин.“ 04. новембар 2020. http://www.politika.rs/scc/clanak/466000/U-Gradskoj-upravi- Podgorice-od-43-funkcionera-samo-jedan-Srbin.
- Поповић, Ђуро и Рогановић, Јован. 2006. Земљопис Књажевине Црне Горе за ученике III разреда основне школе. Београд: Глас јавности
- Програм Демократске народне партије. Демократска народна партија Црне Горе. 30 новембар 2014. http://www.dnpcg.me/program/.
- Програм Нове српске демократије (НСД). Нова српска демократија. http://nova.org.me/stranica.php?id=2&tip=stranice.
- Раковић, Александар. 2017. ,,Црна Гора од сецесије до НАТО пакта.” Национални интерес 28(1): 69–86.
- РТС. 2018. ,,У јавној управи Црне Горе запослено свега седам одсто Срба.“ 26. јул 2018. https://www.rts.rs/page/rts/ci/Dijaspora/story/1516/vesti/3212205/u-javnoj-upravi- crne-gore-zaposleno-svega-sedam-odsto-srba.html.
- РТС. 2019. ,,РТЦГ: Ђукановић потписао Закон о слободи вероисповести.“ 28. децембар 2019. https://www.rts.rs/page/stories/ci/story/3/region/3790851/rtcg-djukanovic- potpisao-zakon-o-slobodi-veroispovesti.html.
- Спутњик. 2020. ,,Српски национални савет: Срби у Црној Гори угрожени и као мањински, и као релативно већински народ.” 27. октобар 2020. https://rs.sputniknews.com/regioni/202010271123678012-srpski-nacionalni-savet- srbi-u- crnoj-gori-ugrozeni-i-kao-manjinski-i-kao-relativno-vecinski-narod/.
- Стаматовић, Александар. 2007. „Национални идентитет зеленаша и црногорских федералиста 1918-1941.” Политичка ревија 6(1): 119–139.
- Суботић, Момчило. 2020. ,,Идентитетска питања Црне Горе.“ Политичка ревија 63(1): 11–48.
- Танасковић, Дарко. 2020. „Танасковић: Монтенегро-Бошњаци се супротстављају свему што црногорски држављани српске националности виде као свој интерес.“ Све о Српској, 11. децембар 2020. https://sveosrpskoj.com/komentari/tanaskovic- montenegro-bosnjaci-se-suprotstavljaju-svemu-sto-crnogorski-drzavljani-srpske- nacionalnosti-vide-kao-svoj-interes/.
- Филиповић, Марина и Цветковић, Владимир М. 2019. ,,Пројекат ,,Природне Албаније“ као претња територијалном интегритету Републике Србије.“ Војно дело 4(1): 114–125.
- Grabeljšek, Dragana; Kosić-Kovačević, Maja; Damnjanović, Slavenko; Grbić, Božo i Radenković, Snežana. 1994a. Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije: podaci po naseljima i opštinama. Knjiga 3. Beograd: Savremena administracija
- Grabeljšek, Dragana; Kosić-Kovačević, Maja; Damnjanović, Slavenko; Grbić, Božo i Radenković, Snežana. 1994b. Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije: podaci po naseljima i opštinama. Knjiga 2. Beograd: Savremena administracija
- Grabeljšek, Dragana; Kosić-Kovačević, Maja; Damnjanović, Slavenko i Jovanović, Snežana. 1994c. Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije: podaci po naseljima i opštinama. Knjiga 1. Beograd: Savremena administracija
- Kračković, Radomir. 2019. ,,Zastave se vijore – i proizvode nove sukobe u Crnoj Gori“, Deutsche Welle. 14. oktobar 2019. https://www.dw.com/hr/zastave-se-vijore-i- proizvode-sukobe-u-crnoj-gori/a-50812676.
- Kurir. ,,DEMOKRATSKI FRONT TRAŽI IZMENE USTAVA CRNE GORE I REGULISANJE PRAVA SRBA: Trobojka da bude narodna zastava, a SRPSKI SLUŽBENI JEZIK!“ 18. septembar 2019. https://www.kurir.rs/region/crna- gora/3323639/demokratski-front-trazi-izmene-ustava-crne-gore-i-regulisanje- prava-srba-trobojka-da-bude-narodna-zastava-a-srpski-sluzbeni-jezik.
- Laković, Rajko. 2004. Stanovništvo prema vjeroispovijesti, maternjem jeziku i nacionalna ili etnička pripadnost prema starosti i polu. Knjiga 3. Podgorica: Zavod za statistiku Crne Gore
- Novak, Ante, ur. 1954. Konačni rezultati popisa stanovništva od 15 marta 1948 godine. Beograd: Savezni zavod za statistiku
- Novak, Ante, ur. 1959. Popis stanovništva 1953. Beograd: Savezni zavod za statistiku
- Opšta državna statistika. 1931. Definitivni rezultati popisa stanovnistva od 31. marta 1931. godine. Beograd: Državna štamparija
- Paruch, Waldemar. 2018. “Between Political Nation and Ethnic-Cultural Nation: Nations in Central Europe in the 20th Century.” Politeja 57(6): 107–124.
- Program Bošnjačke stranke. 2015. Podgorica: Treći kongres Bošnjačke stranke. https://www.bscg.me/dokumenti-bosnjacke-stranke/program-bosnjacke-stranke/.
- PTC. 2020. ,,Ступио на снагу спорни закон у Црној Гори, данас молебан у Београду.“ 08. јануар 2020. https://www.rts.rs/page/stories/ci/story/3/region/3801528/stupio-na- snagu-sporni-zakon-o-slobodi-veroispovesti.html.
- Radovanović, S. D. 1995. ,,Etnička struktura i maternji jezik stanovništva.” U Stanovništvo i domaćinstva SR Jugoslavije prema popisu 1991. godine, ur. S. Radovanović, Beograd: Savezni zavod za statistiku i Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka
- RTCG. 2020. ,,Koalicija “Jednoglasno“ neće u novu vladu.“ 19. oktobar 2020. http://www.rtcg.me/vijesti/politika/296524/koalicija-jednoglasno-nece-u-novu- vladu.html.
- RTS. 2020. „Marković: SPC Prisvaja Crnu Goru i negira njenu nezavisnost.“ 21. maj 2020. https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/3961018/dusko-markovic-crkva-spc- polozaj-crna-gora.html.
- Šarkinović, Hamdija. 2003. ,,Konfesionalni i nacionalni aspekt popisa stanovništva u Crnoj Gori 1909-2003.“ Almanah 23–24(1): 239–264.
- Štedimlija, Savić Marković. 1937. Osnovi crnogorskog nacionalizma. Zagreb: Politička biblioteka ,,Putovi“
- Ustav Crne Gore, ,,Službeni list Crne Gore”, br. 1/2007 i 38/2013 – Amandmani I-XVI
- Vijesti. 2021. ,,Albanska alternativa: Ozbiljno ćemo razmisliti da Tuzi postanu dio budžeta Albanije i Kosova.“ 7. april 2021. https://www.vijesti.me/vijesti/politika/527865/albanska-alternativa-ozbiljno-cemo- razmisliti-da-tuzi-postanu-dio-budzeta-albanije-i-kosova.
- Vujović, Dimitrije-Dimo. 1981. Crnogorski federalisti, 1919-1929. Podgorica: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti
- Zavod za statistiku Crne Gore. 2011. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011. godine. Podgorica: Zavod za statistiku Crne Gore