SAVREMENA SHVATANJA GRAĐANSKE NEPOSLUŠNOSTI
Autorka na osnovu komparativne analize različitih savremenih koncepcija građanske neposlušnosti, nastoji utvrditi jedan relativno nesporan minimum elemenata koji bi činili differentia specifica ove prakse i sredstva političke borbe, bez obzira na to što . . .
POLITIČKA NAUKA U PERIODU GLOBALIZACIJE: NESKLAD TEORIJE I PRAKSE KAO IZAZOV NAUČNOJ MISLI
Autor razmatra problem razvoja politikologije kao naučno-ideološke discipline u periodu dvojne podele sveta nakon Drugog svetskog rata. Podela sveta na socijalizam i kapitalizam dovela je do niza pozitivnih procesa u razvoju društvenih nauka, pa i politikologije: . . .
KRATAK OSVRT NA NAČELO PODELE VLASTI SA ISTORIJSKIM I SAVREMENIM ASPEKTOM
U ovom radu autor kroz sliku podele državnih funkcija tokom istorije do savremenosti, istine važnost načela podele vlasti. O vremenskoj i prostornoj univerzalnosti ovog načela kazuje činjenica da razmišljanja o podeli vlasti nalazimo još u antičkom . . .
FAKTORI MENTALITETA U KARAKTERIMA POLITIČKIH VOĐA U SRBIJI
Nakon radnog definisanja predmeta istraživanja, autor će uključivanjem multidisciplinarnih metoda nastojati da odgonetne faktore koji presudno utiču na stvaranje različitih mentaliteta. U te multidisciplinarne metode spadaju: etnopsihološki i sociopsihološki . . .
NOVI JAVNI MENADŽMENT U POLITIČKOM SISTEMU SRBIJE
Autor piše o novom javnom menadžmentu kao novom vidu upravljanja (New Public Managment), odnosno o reosmišljavanju vlade. Definiše pojmove javnog sektora, javnog dobra, javne usluge, javne službe, redefiniše klasične funkcije države, posebno kada . . .
DRŽAVA
Država je istorijska kategorija koja je nastala na određenom stupnju razvoja ljudskog društva, i u tom smislu ona je jedna istorijska čovekova tvorevina. Pravi smisao značenja države ogleda se u tome što je ona najvažnija politička ustanova civilizovanog . . .
PERSPEKTIVE DEMOKRATIZACIJE OTUĐENE POLITIČKE VLASTI
Cilj rada je da ukaže na osnovne društveno-političke pretpostavke demokratizacije otuđene političke vlasti. U radu je korišćen teorijski proveren naučni metod i kompletna naučna aparatura s objektivnom analizom. Zaključuje se da se demokratizacija . . .
DEMOKRATIJA U XXI VEKU
Glavni cilj ovog rada je da ukaže na izazove sa kojima se demokratija suočava u savremenom društvu. Glavne metode koje autor koristi u ovom radu su metod analize sadržaja i komparativni metod. Demokratija je oblik vladavine koji je prihvaćen širom . . .
VANREDNO STANJE - francusko iskustvo
Vanredno stanje je klasičan ustavnopravni institut koji je uobičajeno prisutan u najvišem pravnom aktu velikog broja zemalja. Razlog postojanja ove pravne ustanove, njen raison d’être, je najtešnje povezan sa najznačajnijim vrednostima kojima teži . . .