Dragan Živojinović

  • Adresa: /
  • Email: /
  • Telefon: /
  • LinkedIn: /

Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu.

PERIODIKA

WESTERN BALKANS U. S. POLICY IN THE CONTEXT OF THE PRESIDENT TRUMP’S GRAND STRATEGY

Many critics of Donald Trump argue that Donald Trump’s Grand Strategy is an absence of Grand Strategy or that his foreign and security policy is driven by impulses and tactical approach. However, such policy leaves us with practical consequences which mean that we have to follow this sort of a Donald Trump approach to foreign affairs and politics in general. The best guide in that sense would be the 2017 U. S. National Security Strategy idea of principled realism which is the most important written strategic statement of the Trump administration up to this date. If Trump’s approach “is guided by outcomes not ideology” and if “prosperity depend on strong, sovereign nations that respect their citizens at home and cooperate to advance peace abroad”, then the U. S. policy to Western Balkans has to be considered in that context. The Prespa agreement between Greece and North Macedonia is one form of that approach put in practice. Having in mind Belgrade–Pristina negotiations and Bosnia and Herzegovina’s future as well, the main thesis of this paper is that we may expect some kind of unusual approach from the United States to this region, different from the framework that was set up in the 1990s. That will have consequences both for the region and for the outside great powers, especially the European Union.

PERIODIKA

UPOTREBA ISTORIJSKIH ANALOGIJA U PROCESU DONOŠENJA SPOLJNOPOLITIČKIH ODLUKA NA PRIMERU ODNOSA SRBIJE I SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA POSLE 2000. GODINE

Analogije u spoljnoj politici predstavljaju jedan od najvažnijih načina na koji se politički odlučioci snalaze na „nepoznatom terenu“, to jest u situacijama sa kojim se do tada nisu suočavali. Vođeni logikom pojednostavljivanja stvarnosti kako bi mogli da je razumeju, jedna od najčešćih „prečica“ jesu istorijske analogije. Glavna je hipoteza ovog rada da su naši politički odlučioci u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama pokušavali da primene dve takve analogije koje su se vremenom pokazale kao pogrešne, to jest kao nedovoljne i neadekvatne za primenu u izmenjenim okolnostima. Prva je ona s početka dvehiljaditih, kada smo sa Sjedinjenim Državama pokušali da uspostavimo odnose strateškog partnerstva na osnovama onoga što je Titova Jugoslavija uradila posle raskida sa Staljinom. Druga analogija je ona koja se odigrava danas, a to je pokušaj da savezničke odnose iz vremena Prvog svetskog rata projektujemo na savremene odnose, posebno imajući u vidu rešavanje statusa Kosova i Metohije i aktuelne pregovore sa Prištinom. Naše je mišljenje da se u oba slučaja radi o pogrešnim analogijama pre svega jer je kontekst bitno drugačiji i da je svaka istorijska epoha neponovljiva i samo sebi svojstvena. Takođe, problem su i dijametralno suprotni narativi koji opterećuju naše odnose budući da ti narativi, po teorijskoj matrici Timotija Snajdera, počivaju na dve suprotstavljene logike, logici neizbežnosti i logici večnosti. Jedno od mogućih rešenja jeste ono što Robert Akselrod zove „senkom budućnosti“, to jest pokušaj da se saradnja dva aktera nastavi tako što nas neki dobri odnosi iz prošlosti motivišu da i dalje sarađujemo bez obzira na sve prepreke i uzdrmano poverenje u odnosima između dve strane.

PERIODIKA

DA LI JE OPADANJE NEMINOVNO? - NEKOLIKO ARGUMENATA PROTIV

U ovom radu autori dovode u pitanje glavne argumente deklinista u pogledu neminovnosti opadanja američke moći. Navodeći osam argumenata protiv deklinističkih učenja, cilj rada je da se pokaže da u međunarodnim odnosima, pogotovo u pogledu procene nečije moći ne postoji apsolutna sigurnost da će se nešto desiti onako kako to najveći broj ljudi očekuje. Konvencionalne mudrosti često znaju da pokleknu pred nepredvidivostima dešavanja a determinizam u međunarodnim odnosima ima mnogo teže uslove za život nego što je to slučaj u nekim drugim oblastima ljudskog delovanja.

PERIODIKA

O „SUKOBU CIVILIZACIJA“ SEMJUELA HANTINGTONA, DVADESET GODINA POSLE...

Predmet ovog osvrta je analiza teksta Semjuela Hantingtona, „Sukob civilizacija“, koji je pre dvadeset godina objavljen na stranicama poznatog časopisa „Foreign Affairs“. Cilj rada je da se sa ovog vremenskog odstojanja ukaže na kretanja koja je Hantington u svojoj zamisli budućnosti uspešno predvideo, a koja nije, kao i da se istovremeno proceni značaj ove zamisli u promišljanju ključnih odlika sveta posle Hladnog rata. Pored osnovnih Hantingtonovih stavova, predstavljaju se i najpoznatije kritike upućene ovom tekstu; naročita pažnja biće posvećena civilizacijama kao činiocima ali i mogućim glavnim subjektima svetske politike u budućnosti s posebnim osvrtom na pitanja njihovog identiteta. Hantington vidi u religijama glavnu pokretačku snagu savremenih i budućih međunarodnih odnosa. Iako država, napadnuta „odozgo i odozdo“, opstaje kao glavni subjekt svetske politike, ne treba isključiti mogućnost da u budućnosti civilizacije i drugi činioci i akteri privremeno ili trajno ugroze mesto i ulogu država u međunarodnom sistemu i globalizovanoj svetskoj politici.

ç