DRŽAVA IZMEĐU PORESKE KONKURENCIJE I PORESKE HARMONIZACIJE
Сажетак
Prvi deo rada je posvećen definisanju pojmova poreske konkurencije i harmonizacije, a drugi deo pregledu relevantne literature o pozitivnim/negativnim efektima ovih fenomena. Osim država, na ovaj tip javnih politika presudnu ulogu imaju i naddržavne, odnosno međunarodne organizacije kao što su EU i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Stoga je u trećem delu rada dužna pažnja posvećena i ulozi ovih međunarodnih faktora u datom fiskalnom kontekstu. Tačnije, u trećem delu rada se razmatraju konkretni slučajevi forsiranja/potiskivanja poreske konkurencije, odnosno harmonizacije, sa osvrtom na položaj populaciono i teritorijalno ”male” države kakva je Estonija, prema EU kao međunarodnom faktoru. Izbor ove dve javne poreske politike može da bude vrlo značajan za ”male” države u tranziciji, ukoliko one imaju za cilj da se bar delimično približe ekonomski visoko razvijenim državama kroz dinamičan ekonomski razvoj. Pod pritiskom međunarodnih faktora, trenutno paralelno postoje oba poreska režima, ali polako jača pol poreske harmonizacije nauštrb konkurencije. Autor zaključuje da to za sobom vuče negativne ekonomske (pad standarda) i političke posledice (gubitak suverenosti i nestajanje nacionalnih država).